Prof. Igor Catic je umirovljeni profesor
Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveucilišta u Zagrebu, kulturolog
i sintezolog.
S dopustenjem autora prenosimo napis iz Vjesnika od 25 svibnja 2009.
Sve nunija sintezologijska
istraivanja
Sintezologija, koja kombinira znanja i spoznaje dobivene planiranjem pokusa
i odgovarajucom obradbom rezultata te primjenom sustavnosne teorije, pripada
sve nunijim temeljnim istraivanjima, na primjer u tehnici, gdje
rezultira otkricima odredenih pojava ili zakonitosti
Istraujete dulje od cetiri desetljeca i tek tada otkrijete cime se bavite.
Sintezologijom. Što je njezina svrha i rezultiraju li nuno njezini
rezultati smanjenjem deviznog duga ove zemlje? Ili moda omogucuju bolje
obrazovanje za izazove sutrašnjice?
Postoji niz podjela znanosti. Na primjer, klasicna na duhovne (društveno-humanisticke),
prirodne i tehnicke znanosti. Po F. Vandamme znanost se takoder dijeli u tri
skupine: ciste, primijenjene i akcijske znanosti. U svakoj od tih skupina znanosti
moguce je razlikovati temeljna i razvojna istraivanja. U temeljnim istraivanjima
istraivac sam izabire što ce raditi, dok u razvojnim istraivanjima
narucitelj odreduje temu (Vjesnik, 27. kolovoza 1992.).
U tom slucaju zanimaju nas akcijske znanosti koje sintetiziraju vrlo razlicita
znanja u novo znanje i djelovanje. Takve znanosti su medicinske i veterinarske
te biotehnicke znanosti, tehnicke znanosti i pedagogija. Moguca je još
jedna podjela. Na o-znanosti i i-znanosti, znanosti koje se bave otkricima i
izumima. (Vjesnik, 2. listopada 2007.). Tu nas zanima pitanje trebaju li se
tehnicari baviti otkricima ako su otkrica pronalaenje ili utvrdivanje
zakonitosti ponašanja tehnickih sustava u najširem smislu te rijeci.
Isplate li se napori na podrucju sintezologije, sve vanije znanosti?
Otkrice je pronalaenje ili utvrdivanje neceg prije nepoznatog ili nepriznatog.
Dva povezana primjera otkrica vezana su uz kamene alate. Veliki broj istraivaca
otkrio je mjesta gdje su nacinjeni kameni alati. Na temelju njihovih pronalazaka
otkriven je prvi globalizacijski put, onaj kamenih alata. Na slican nacin došlo
se do puta bjelokosti, prirodnog polimera animalnog podrijetla (Vjesnik, 17.
veljace).
Takva otkrica nisu u funkciji stvaranja nove vrijednosti ili smanjenja uvoza,
ali su nuna za razumijevanje osnova tehnike. Autor se dulje od 40 godina
bavi primjenom sustavnosne teorije u tehnici. Tek nedavno je pronašao rijec
sintezologija (engl. synthesiology) koja saima ono što je radio.
Jedan od pionira sinteziologijskog pristupa, Japanac Hiroyuki Yoshikawa, objašnjava
tradicijski znanstveni put (2008.). On uvijek zapocinje analitickim proucavanjem
objekta sa svrhom njegova objašnjenja. Akumuliranjem analitickih rezultata
pridonosi stvaranju novih znanstvenih disciplina. Tijekom vremena proucavanje
objekta postaje sve podrobnije i specijaliziranije. Sve tee je staviti
takve rezultate u slubu društva. Polazeci od izvorne definicije tehnologije,
takav je istraivacki put usmjeren na funkcionalnu (izvorno tehnicku) sastavnicu
tehnologije.
Ako se prihvati Beckmannova za ovu zgodu ponešto promijenjena izvorna definicija
tehnologije kao sveobuhvatne znanosti o isprepletenosti funkcije (izvorno tehnike),
gospodarstva i društva, moguc je zakljucak da takva istraivanja završavaju
u specijalistickoj, slijepoj ulici. Pritom se najcešce ne vodi racuna o
društvenim kriterija prosudbe funkcionalnosti. Oni medu ostalim obuhvacaju
zdravlje covjeka, rizike, zaštitu okoliša i prirode, saeto odrivost.
Takav znanstveni put H. Yoshikawa naziva prvim tipom temeljnih istraivanja.
On je predloio drugi tip temeljnih istraivanja. To su istraivanja
koja integriraju znanja razlicitih disciplina te stvaranje novog znanja i spoznaja
kada je to potrebno, kao i pretvaranje tih koncepata u umjetnine, artefakte
(proizvode ili usluge) koje moe prepoznati i priznati društvo. U
osnovi je takva analiza tehnologije objavljena u serijalu u Vjesniku (13 nastavaka,
28. listopada do 12. studenoga 1999.). Preteno na primjeru poli(vinil-klorida),
popularnog PVC-a, »materijala burne prošlosti, ali zelene buducnosti«.
Znanost koja se bavi drugim tipom temeljnih istraivanja je sintezologija.
Valja oprimjeriti sintezologijski pristup.
Potaknut predavanjima A. Ðuraševica o metodama znanstvenog rada (1966.),
vlastita istraivanja temeljila su se na planiranju pokusa i statistickoj
obradbi rezultata. To je dovelo do uvodenja pojma sustava za injekcijsko prešanje
(1969.). Prijelaz na proucavanje funkcija tog sustava u suradnji s vecim brojem
autora (1991.) omogucio je u tehnologijskom projektu Injekcijsko prešanje
polimera i ostalih materijala (2004.) da se više od 240 postupaka reakcijskoga
i nereakcijskog praoblikovanja plastike, kaucukovih i keramickih smjesa te metala
kao i ivih celija svrsta u skupinu postupaka injekcijskog prešanja
(tlacnog lijevanja).
Prihvacajuci tezu o potrebi povezivanja prirodne tehnike (Prirode) i covjekove,
umjetne tehnike otkriven je i prirodni model injekcijskog prešanja. To
je postupak reprodukcije viših ivotinja i covjeka (2007.).
Kakav je zakljucak moguc iz opisanih istraivanja? Takva su sintezologijska
istraivanja, ali ne samo u tehnici, sve nunija. Treba pritom imati
na umu, jednom razvijeni proizvod (na primjer, osobno vozilo) i proizvodni postupak
(na primjer, lijevanje) nemoguce je revolucionirati. Moguce je samo inovirati.
Sintezologija koja kombinira znanja i spoznaje dobivene planiranjem pokusa i
odgovarajucom obradom rezultata te primjenom sustavnosne teorije pripada sve
nunijim temeljnim istraivanjima, na primjer u tehnici, gdje rezultira
otkricima odredenih pojava ili zakonitosti. To ne utjece izravno na gospodarske
rezultate, ali omogucava bolje obrazovanje novih naraštaja koji su suoceni
sa sve eksplozivnijih brojem raspoloivih informacija. Što znaci »sve
eksplozivniji broj raspoloivih informacija«? S. Oderwald piše
o procjeni da ce tijekom 2009. biti stvoreno 4x1018 bajta novih informacija
(Plastics Engineering, svibanj 2009.). Zastrašujuci trilijun bajta. Kako
onda obrazovati, na primjer, studente na veleucilištima? Koji bi recimo
u SAD-u mogli do svoje 38. godine promijeniti i 14 radnih mjesta (S. Oderwald).
Stoga planiranje pokusa i osnovne zakonitosti sustavnosne teorije moraju biti
temeljem obrazovanja tehnicara, ali ne samo njih. A sintezologijska istraivanja
postaju nunost.
Autor je umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveucilišta
u Zagrebu, kulturolog i sintezolog